Organska Poljoprivreda U Crnoj Gori

Savremena stremljenja u razvoju poljoprivrede neminovno podrazumijevaju sve veće učešće organske poljoprivrede u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Proglašenjem Crne Gore za ekološku državu razvoj održive poljoprivrede dobija na značaju, a posebno afirmacija i razvoj organske poljoprivrede.

Prirodni preduslovi u značajnoj mjeri ograničavaju razvoj intenzivne poljoprivrede, prevashodno zbog usitnjenosti gazdinstava i obradivog zemljišta, nemogućnosti korišćenja mehanizacije, nedostatka vode i nedovoljno razvijene infrastrukture. Stoga se ovakvi preduslovi, uz nezagađenu životnu sredinu (zemljište, vodu i vazduh), mogu valorizovati kroz razvoj organske poljoprivrede i na taj način sa malim ulaganjima dobiti unaprijeđena sela spremna da plasiraju robu koje trenutno nema na tržištu, a istovremeno spremna za razvoj eko-turizma, što je jedan od prioritetnih ciljeva u razvoju Crne Gore kao ekološke države.

Crnogorska poljoprivreda je, uprkos ograničenom poljoprivrednom zemljištu od 518.000 ha, veoma raznovrsna. Prednost je i činjenica da zemljište nije izraubovano i da se u Crnoj Gori još uvijek koristi nizak nivo mineralnih đubriva (preko 10 puta manje u odnosu na prosjek EU) i sredstava za zaštitu bilja. Nizak nivo primjene mineralnih đubriva i pesticida predstavlja odlično polazište za razvoj organske poljoprivrede. Pored nezagađenih zona postoji ogroman prostorni potencijal na kojem se može organizovati organska proizvodnja uz vrlo kratak prelazni period.

Za odluku o bavljenju organskom poljoprivredom važan je ekonomski motiv, tj. siguran i povoljan plasman proizvoda. Pored tražnje lokalnog stanovništva šansu za plasman proizvoda organske poljoprivrede predstavlja sve veća turistička tražnja. Pokretanje organske poljoprivrede zahtijeva i proizvodnju ekološke ambalaže i preradu proizvoda na specifičan način, što pruža nove mogućnosti za razvoj male privrede.

Razvojem organske poljoprivrede potrošačima se pruža mogućnost ishrane kvalitetnim crnogorskim proizvodima koji odgovaraju strogim standardima kvaliteta hrane i očuvanja životne sredine. Istovremeno, proizvođačima se otvara novo tržište – izvoz kroz eko-turizam. Usitnjenim gazdinstvima se pruža šansa da kroz radno-intenzivan sistem proizvodnje i sa jeftinim inputima afirmišu svoja gazdinstva kroz održivu (organsku) poljoprivredu. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede u saradnji sa Sekretarijatom za razvoj, Direkcijom za razvoj malih i srednjih preduzeća, Biotehničkim institutom i nevladinim sektorom pokrenulo niz inicijativa i aktivnosti od kojih je jedna formiranje sertifikacionog tijela u Crnoj Gori..

Sistemom sertifikacije treba da se bavi ovlašćeno pravno lice kojeg ovlasti nadležni organ – u ovom slučaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Postoji više mogućih organizacionih formi (privatna, državna) koje se mogu koristiti za sertifikaciono tijelo. Koja god struktura da je odabrana mora se obezbijediti učešće i uticaj zainteresovanih strana.

Agrobudžetom za 2005. godinu Ministarstvo poljoprivrede je opredijelilo sredstva za formiranje nacionalnog sertifikacionog tijela. Od strane Zadružnog saveza Crne Gore, a uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, osnovana je „Monteorganica“ društvo za vršenje kontrole i izdavanje sertifikata iz organske poljoprivrede. Prostorije sertifikacionog tijela se nalaze u ul. Vasa Raičkovića 18 u Podgorici. Osnovni zadaci „Monteorganica“ su:

  • obavlja kontakt sa proizvođačima i prima prijavu proizvodnje
  • provjerava navode iz prijave (prva-inicijalna kontrola)
  • sklapa ugovor sa proizvođačem o uslovima kontrole i sertifikacije
  • kontroliše proizvodnju, preradu, pakovanje, skladištenje i transport proizvoda organske poljoprivrede
  • određuje dužinu prelaznog perioda
  • provjerava primjenu metoda organske poljoprivrede
  • izdavaje sertifikat za proizvode organske poljoprivrede

U procesu uspostavljanja ovog sertifikaciong tijela bili su uključeni eksperti međunarodno priznatih sertfikacionih kuća.


Koraci u procesu sertifikacije


    1. Proizvođač (operater) zahtijeva informaciju
    2. Sertifikator šalje prijavu
    3. Operater ispunjava prijavu
    4. Sertifikator određuje inspektora
    5. Obavljanje inicijalne inspekcije
    6. Potpisuje se sertifikacioni ugovor
    7. Inspekcija (1 ili više njih)
    8. Procjena izvještaja inspekcije
    9. Odluka o sertifikaciji
    10. Operater dobija sertifikat

U toku procesa vrše se: praćenje usaglašenosti sa standardima, dostavljanje potrebne dokumentacije od strane proizvođača, inspekcije, obnavljanje sertifikacije itd.

Sertifikat potvrđuje da je jedan proizvod dobijen u skladu sa metodama organske poljoprivrede, a on se nakon izvršene kontrole, izdaje od strane ovlašćenog pravnog lica i proizvod se označava oznakom “proizvod organske poljoprivrede”.

Organski LogoOznaka se izdaje u vidu naljepnice za proizvode i njihove količine za koje je proizvođaču izdat sertifikat. U cilju lakšeg prepoznavanja proizvodi mogu nositi zaštitni znak (logo).

Zaštitni znak za proizvode crnogorske organske poljoprivrede predstavljen je kao strelica (simbol energije, kretanja) koja formira oblik stilizovanog lista, zrna, klice. Forma znaka se zasniva na ideji kružnog kretanja, deformisanog u elipsoidni oblik, dijagonalne usmjerenosti. Sama forma lista (zrna ili klice) postavljena je u kvadratnom prostoru (kvadrat je jedna od najsavršenijih geometrijskih formi) koji simbolizuje zemljište (njivu, parcelu) na kojoj se odvija organska poljoprivreda. List izlazi iz ovog kvadrata, što, opet, ima simboliku – prevazilaženje konvencionalne poljoprivredne proizvodnje.