Proteini

Proteini su veoma kompleksni molekuli čiji osnov predstavljaju ugljenik, azot i vodonik i koriste se u našem tijelu na razne načine: strukturno (ćelijski zidovi, mišići, organi itd.), međućelijska komunikacija, imunološki sistem, transport kiseonika u krvi, proizvodnja energije, hormona, enzima i održavanje kiselinsko/alkalne ravnoteže. Proteine izgrađuju 20 različitih aminokisjelina. Za izgradnju proteina ćelije moraju biti snadbjevene različitim vrstama aminokisjelina koje će biti obezbijeđene u dovoljnim koliličinama unošenjem u organizam hrane bogate proteinima.

Koliko proteina je dovoljno i koji su najbolji izvori?

Životinjski proizvodi uključujući meso, ribu, jaja, mliječni proizvodi su dobar izvor jer sadrže sve od najpotrebnijih aminokisjelina. Nedostatak proteina generalno izaziva zdravstvene probleme: depresija, slabo zacjeljivanje rana, apatija, česte infekcije, hormonalni disbalans, loš balans šećera u krvi, slabu detoksifikaciju jetre i sl., što sve zavisi od vrste aminokisjelina koje nedostaju jer imaju različite funkcije u organizmu. Biti snadbjeven sa dovoljno proteina nije teško. Idealno oni treba da sačinjavaju barem 15% kalorijskog unosa koji se postiže ishranom barem 2 puta dnevno: mesa, pasulja, sočiva, jaja, ribe, sira, jezgrastog voća. Uključujući izvore proteina koji nisu meso i mliječni proizvodi je dobar način da minimizirate unos zasićenih masti. Ako vam nedostaje energije jedite proteine kad jedete i ugljene hidrate što može pomoći stabilizaciji šećera u krvi.

Vegeterijanci treba da posebno vode računa o mogućem nedostatku proteina (eliminacija mesa iz ishrane i pritom ne nadoknađivanje proteina iz ostalih izvora).