Organska poljoprivreda je od svih vidova bavljenja poljoprivredom najbliža ekologiji i njenim principima. Ipak, “organski” znači više nego samo proizvodnju bez sintetičkih hemikalija. Holistička filozofija i poljoprivredni ciklus koji se odvija na farmi sa što manje spoljnih uticaja (nabavka đubriva, sredstava za zaštitu…) su principi i preduslovi za uspjeh organske poljoprivrede. Prirodni resursi kao što su zemljišta i vode se koriste na ekološki održiv način i čuvaju se za buduće generacije.
Organska poljoprivreda, na primjer, isključuje upotrebu vještačkih đubriva, pri čijoj se proizvodnji troše velike količine energije.
Raznovrsni plodoredi, upotreba korisnih vrsta (biljke, insekti…), oprezna kultivacija zemljišta i homeopatija za životinje osiguravaju zdravlje životinja i ekološku ravnotežu na poljima.
Zemljišna hraniva se aktiviraju pažljivom kultivacijom zemljišta, primjenom komposta i dobro pripremljenog organskog đubriva.
Otpad, kao što su organsko đubrivo ili stajnjak (tečni i čvrsti izmet), se reciklira i koristi; ako je moguće, ne nabavljaju se dodatne količine.
Stočarstvo je naročito dobro prilagođeno potrebama pojedinih životinja (bez vezivanja, vježba na otvorenom, slobodan pristup ispustu i ispaši mora da bude omogućena). Stočna hrana mora doći iz organskog uzgoja.
Uzimanjem svih načela u obzir, organski uzgoj osigurava obazriv odnos prema prirodnim resursima i utiče na poboljšanje biološke raznolikosti.
U poređenju sa konvencionalnom poljoprivredom, organska poljoprivreda za 60% smanjuje emisiju CO₂ jer se ne koriste sintetička đubriva, a fiksacija ugljičnog dioksida je efikasnija.
Organski proizvođači ne primjenjuju lako rastvorljiva vještačka đubriva, već koriste zgoreli ili zreli stajnjak, fermentisanu osoku, kompost ili zelenišno đubrenje, krečnjak te mljevene stijene koje sadrže fosfor i kalijum.
Princip prevencije kroz izbor zdravog sadnog materijala, lokalnih i otpornih sorti, primjenu plodoreda, primjenu folija, sterilizaciju zemljišta vodenom parom, stvaranje prirodnih barijera i slično od velikog su značaja. Kao mjere direktne borbe mogu se koristiti prirodni pesticidi i korisni insekti (predatori i paraziti).
Preventivne mjere kao što su izbor lokaliteta, zdravog sjemena, vrijeme sadnje, način navodnjavanja i upotreba folija su od velikog značaja. Korovi ne moraju biti posmatrani isključivo kao šteta — neki od njih imaju primjenu u praksi (ljekovito bilje, stanište za korisne insekte i sl.).
Upotreba genetski modifikovanih organizama zabranjena je u organskoj poljoprivredi.
Brojna pravila regulišu stočarsku proizvodnju, a fokusirana su na držanje stoke, njihovu ishranu i prevenciju bolesti.
Farmer treba da uzgaja onoliko životinja koliko je u stanju da hrani sa sopstvene farme. Broj životinja po hektaru je ograničen (npr. 2 krave) radi sprečavanja suviška đubriva koje može dovesti do zagađenja podzemnih voda.
Životinjama mora biti obezbijeđen slobodan pristup i dovoljno prostora za ispašu. Minimum površine u štalama za uzgoj životinja je u prosjeku dvostruko veći nego u konvencionalnoj proizvodnji.
Ishrana životinja predviđa korišćenje organske stočne hrane. Ukoliko je moguće, hrana potiče sa farme proizvođača. Za ishranu stoke ne mogu se koristiti GMO niti njihovi proizvodi.
U biljnoj proizvodnji prelazni period je period u kom se farmer prilagođava novim uslovima proizvodnje i standardima. On traje 2–3 godine, dok je u stočarstvu taj period kraći ako se ispune propisani uslovi.
Farmer potpisuje ugovor sa kontrolnim tijelom i nakon perioda konverzije i ispunjavanja propisanih uslova stiče pravo na izdavanje sertifikata i označavanje proizvoda organskim logom.
Farmerima je za organsku proizvodnju neophodna stručna pomoć savjetodavnih službi, a u nekim državama je obuka farmera neophodan preduslov za ostvarivanje prava na subvenciju.
Crnogorski Zakon o organskoj poljoprivredi i prateći pravilnici regulišu uslove organske proizvodnje. Nadzor nad sprovođenjem zakona vrši poljoprivredna inspekcija, dok kontrolu i sertifikaciju proizvođača vrši nezavisno sertifikaciono tijelo.
U Crnoj Gori Monteorganica d.o.o. obavlja funkciju kontrolnog tijela — akreditovano je prema standardu MEST EN ISO/IEC 17065:2013 i ovlašćeno od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (broj rješenja 060-313/07-0205-55).
Kontrola se vrši u čitavom procesu nastanka proizvoda — njoj ne podliježu samo proizvođači već i mlinovi, klanice, sirare, mljekare, hladnjače i drugi subjekti u lancu.
Termini ekološki, organski i biološki su sinonimi — potiču iz germanskog, romanskog i anglosaksonskog govornog područja i na teritoriji EU su ravnopravni u označavanju. Obavezno je korišćenje jedinstvenog EU loga organske poljoprivrede.
Dosadašnje označavanje (gore) i novi logo EU organske poljoprivrede (dolje)
Pravo na korišćenje loga imaju samo oni proizvođači koji su bili predmet kontrole i posjeduju validni sertifikat izdat od strane kontrolnog tijela. Oznaka govori potrošaču da je proizvod sačinjen najmanje od 95% sastojaka nastalih iz organske poljoprivrede.
Na domaćim proizvodima na deklaraciji možete pronaći i podatak: kontrolu i sertifikaciju izvršila Monteorganica, broj rješenja 060-313/07-0205-55, što je propisano pravilnikom o označavanju. Proizvod osim navedenog nosi i markicu-oznaku na kojoj se nalazi serijski broj proizvoda.