- Vrhunki ukus
Mnogi ljudi kupuju organsku hranu jer vjeruju da je boljeg ukusa od konvencionalne i da je zdravija naravno. - Zdravija hrana
Prosječno organska hrana sadrži visočiji nivo vitamina C, osnovnih minerala kao što su: kalcijum, magnezijum, gvožđe kao i antioksidante. Organsko mlijeko je bogatijeg sadržaja u Omega 3 masnim kiselinama, Vitaminu E, Vitaminu A (Beta Karoten) i antioksidantima od konvencionalnog mlijeka. - Aditivi
Prisustvo samo 32, od 290 aditiva dozvoljenih za upotrebu u proizvodnji hrane na teritoriji EU je dozvoljeno u organskoj hrani. - Pesticidi
Najbolji način da smanjite izloženost potencijalno štetnim pesticidima je da jedete organsku hranu pri čijoj je proizvodnji izbjegnuta njihova upotreba.
Preko 40% konvencionalnog voća, povrća, i hljebova testiranih 2005 sadržali su ostatke pesticida prema Komitetu za ostatke pesticida Britanske vlade (Government’s Pesticide Residues Committee). Rezultati za pojedine voćne vrste su i gori pa tako hemikalije nađene u narandžama testiranim, 90% testiranih uzorka hljeba, 72% grožđa, 95% krušaka. Preko 440 pesticida koji se koriste u intenzivnoj poljoprivredi u vidu ostataka su prisutni u hrani. Takozvani prihvatljivi nivo se izračunava za svaku od ovih hemikalija i procjenjuje se rizik od njihovog uticaja na čovjekovo zdravlje. Veoma malo se zna o tome naročito o “koktel efektu” (udruženo dejstvo ostataka više pesticida). - Genetski modifikovani organizmi
Genetska modifikacija predstavlja manipulaciju genima i njihovo unošenje vještačkim putem u genetski materijal nekog organizma.
U poljoprivredi se vrše najčešće dvije vrste genetskih modifikacija čiji su rezultat usjevi koji su otporni na herbicide (kojima se uništavaju korovi) i usjevi koji su modifikovani da izlučuju toksine koji ubijaju insekte.
Upotreba genetski modifikovanih organizama i njihovih proizvoda (GMO) nije dozvoljena u organskoj poljoprivredi . Preko million tona GM usjeva se uvoze kao stočna hrana za proizvodnju, slanine, mlijeka, sira i ostalih mlječnih proizvoda u supermarketima. - Upotreba antibiotika
Antibiotici koji se kao aditvi dodaju hrani radi ubrzavanja rasta životinja, zabranjeni su jer izazivaju otpornost rezistentnost bakterija na te i slične antibiotike kod istih tih životinja kao i kod čovjeka. - Bez skrivene cijene koštanja proizvoda
Šta to znači?
Manji prinosi , obavezne kontrole, više ulaganja i utroška manuelnog rada, manje efikasna distribucija (veća cijena koštanja) usljed manje proizvedenih količina – neki su od razloga što su organski proizvodi skuplji.
Međutim….
Prema nekim istraživanjima uticaj metil bromida- sredstva za dezinfekciju zemljišta (omiljenog u proizvodnji jagoda) čini oko 20% od ukupnih negativnih faktora uticaja na uništavanje ozonskog omotača.
Zajedno sa navedenim visok nivo nitrata u vodi za piće je takođe scenario čiji epilog na teritoriji EU neko mora kasnije da plaća kroz razne takse. Praktično svi subvencionišu konvencionalnu proizvodnju jer u cijenu njenih proizvoda nije uračunata cijena negativnih efekata metoda njene proizvodnje .
Uvođenje (u EU se razgovara na ovu temu) taksi za pesticide za metode u poljoprivredi koje štetno djeluju na okolinu smanjilo bi i razlike u cijenama između ostalog što bi bilo korektno imajući u vidi pozitivan uticaj organske poljoprivrede na okruženje. - Visoki standardi
Organska hrana dolazi od provjerenih izvora. Sve farme su inspektovane barem jednom godišnje - Briga o životinjama
Nijedan sistem uzgajanja ne vodi toliko brige o životinjama kao organska poljoprivreda. - Dobrobit životne sredine
Iznad svega bavljenje organskom poljoprivredom između ostalog favorizuje spontanu floru i korisne insekte i ne djeluje štetno na čovjeka i njegovo prirodno okruženje za razliku od konvencionalne poljoprivrede. Osim toga proizvodi manje: ugljen dioksida koji doprinosi globalnom zagrijevanju, zagađenja uslijed prskanja,nepoželjnog opasnog otpada.