Šta znači “organski” ?

Organska poljoprivreda je od svih vidova bavljenja poljoprivredom najbliža ekologiji i njenim principima. Ipak, ‘organski’ znači više nego samo proizvodnju bez sintetičkih hemikalija.
Holistička filozofija i poljoprivredni ciklus koji se odvija na farmi sa što manje spoljnih uticaja (nabavka đubriva, sredstava za zaštitu…) su principi i preduslovi za uspjeh organske poljoprivrede. Prirodni resursi kao što su zemljišta i vode se koriste na ekološki održiv način i čuvaju se za buduće generacije.

Organska poljoprivreda je, stoga, holistički pristup koji uzima u obzir sljedeća načela:

Najniža moguća upotreba spoljnih izvora energije

Organska poljoprivreda, na primer, isključuje upotrebu vještačkih đubriva, pri čijoj se proizvodnji troše velike količine energije.

Korišćenje prirodnih samo-regulacionih mehanizama

Raznovrsni plodoredi, upotreba korisnih vrsta (biljke,insekti…), oprezna kultivacija zemljišta, homeopatija za životinje osigura zdravlje životinja i ekološku ravnotežu na poljima.

Ishrana zemljišta umjesto biljke

Zemljišna hraniva se aktiviraju pažljivom kultivacijom zemljišta, primjenom komposta i dobro pripremljenog organskog đubriva.

Poljoprivredni ciklus u najvećoj mogućoj mjeri koristi ono što već postoji na farmi

Otpad, kao što su organsko đubrivo ili stajnjak (tečni i čvrsti izmet..) se reciklirajiu i koriste; ako je moguće, ne nabavljaju se dodatne količine.

Izbor rase i odgovarajući uzgoj životinja

Stočarstvo je naročito dobro prilagođeno potrebama pojedinih životinja (bez vezivanja, free-range vježba, Slobodan pristup ispustu I ispašu mora da bude omogućena). Stočna hrana mora doći iz organskog uzgoja.

Zaštita okoliša resursa

Uzimanjem svih načela u obzir, može se reći da organski uzgoj osigurava prilično obazriv odnos prema prirodnim resursima i utiče na poboljšanje biološke raznolikosti.

Organska poljoprivreda i klima

U poređenju sa konvencionalnom poljoprivredom, organska poljoprivreda za 60 % smanjuje emisiju CO2. Razlog: ne koriste se sintetička đubriva. Osim navedenog veoma efikasna fiksacija ugljen dioksida je činjenica u organskoj poljoprivredi.

Šta je to dozvoljeno organskim proizvođačima u procesu proizvodnje?

Zbog strogo propisanih pravila oni moraju voditi računa o puno stvari, oslanjati se na sopstvene i lokalne izvore ( na farmi) i samu u slučaju potrebe nabavlajti đubrivo i sredstva za zaštitu koja su dozvoljena zakonom i pravilnicima.

Uzgoj biljaka

Proizvođač organske poljoprivrede mora voditi računa o principima organske poljoprivrede a neki od njih su:

• Mora se obezbijediti biološka aktivnost zemljišta – aktivnost mikroorganizama – otuda princip da se hrani zemljište a ne biljka.
• Obavezan je i princip gajenje različitih vrsta i njihova smjena u vremenu i prostoru –plodored. Na ovaj način se proklamuje i primjenjuje princip bio diverziteta.
• Tokom primjene plodoreda samo ukoliko biljku koja ima izražene potrebe za hranljivim materijama slijedi ona čije su potrebe manje, zemljište neće biti iscrpljeno i ostaće plodno.
• Tokom zimskog perioda ili u toku čitave godine gaje se biljke koje usvajaju azot (lucerka, grašak, djetelina..) i čuvaju ga kako bi izbjegli primjenu dodatnih đubriva.

Đubrenje

Organski proizvođači ne primjenjuju lako rastvorljiva vještačka đubriva već koriste stajnjak zgoreli ili zreo, fermentisanu osoku, kompost ili zelenišno đubrenje, krečnjak, mljevene stijene koje sadrže fosfor i kalijum.
Na farmama koje nemaju stoku uzgajaju se leguminoze i kao dodatak koristi se kompost.

Prirodna kontrola štetočina i boleasti

Princip prevencije kroz izbor zdravog sadnog materijala, lokalnih i otpornih sorti, lokaliteta, primjena plodoreda primjena folija, sterilizacija zemlišta vodenom parom, stvaranje prirodnih barijera itd. su od velikog značaja.
A kao mjere direktne borbe mogu se koristiti prirodni pesticidi, korisni insekti (predatori i paraziti) iako je posljednja metoda često limitirana na otvorenom prostoru.

Kontrola korova

Opet preventivne mjere kao što su izbor lokaliteta, zdravog sjemena, vrijeme sadnje, način navodnjavanja, upotreba folija su od velikog značaja.
Napomena da korovi ne moraju biti posmatrani apsolutno kao šteta već neki od njih imaju i primjenu u praksi ( ljekovoto bilje, stanište za korisne insekte i sl.)

GMO

Upotrema genetski modifikovanih organizama je zabranjena u organskoj poljoprivredi.

Stočarstvo

Brojna pravila regulišu stočarsku proizvodnju a fokusirana su na držanje stoke, njihovu ishranu i prevenciju bolesti.

Farmer treba da uzgaja onoliko životinja koliko je u stanju da hrani sa sopstvene farme. Broj životinja koje se uzgajaju po hektaru je ograničen (2 krave, na primjer) i radi sprečavanja stvaranja suviška đubriva koje može dovesti do zagađenja podzemnih voda a potom rječnih tokova……

Stočarstvo omogućava zadovoljavanju potreba biljaka za hranivima i doprinosi održavanju ciklusa zemljište-biljka, biljka životinja, životinja zemljište.

Životinjama se mora obezbijediti slobodan pristup i dovoljno prostora za ispašu i dovoljno prostora i povoljni uslovi za boravak u štali. (dovoljno svjetlosti na primjer)

Minimum površine u štalama za uzgoj životinja je u prosjeku duplo veći nego u konvencionalnoj proizvodnji.

Ishrana životinja predviđa korišćenje organske stočne hrane i hrane u konverziji – prelazni period.

Ukoliko je moguće najbolji je scenario da hrana potiče sa farme proizvođača. Postoje striktna pravila za korišćenje aditiva za stočnu hranu, proizvodnju silaže, upotrebe sredstava za čišćenje štala i samo neki proizvodi su dozvoljeni za upotrebu.

Homeopatiju treba primijeniti kad je moguće a tretmane primjene vakcinacije, upotrebe antibiotika sprovodi veterinar, uz obavezno čuvanje zapisa. ( vrsta bolesti, tretmana, datum primjene, primijenjeno sredstvo, period karantina, itd)

Za ishranu stoke ne mogu se koristiti GMO niti njihovi proizvodi. Ovo važi i za prerađivačku industriju- primjer: siršte za proizvodnju sira.

Prelazni period

U biljnoj proizvodnji prelazni period je period u kom se farmer prilagođava novim uslovima proizvodnje i standardima. On traje 2-3 godine dok je u stočarstvu taj period kraći ako se ispune propisani uslovi.

Koriste li se aditivi u organskoj proizvodnji ?

Da, u izuzetno malom broji i nalaze se na listi koja je propisana. Najmanje 95% organskog proizvoda je nastalo u organskoj proizvodnji dok ostalih do 5% mogu poticati iz konvencionalne proizvodnje ( kakao, biber i sl.). Tu spadaju i dozvoljeni aditivi. Zaslađivači i sintetičke boje su zabranjene.

Kako farmer postaje ORGANSKI?

Farmer potpisuje ugovor sa kontrolnim tijelom i nakon perioda konverzije i ispunjavanja propisanih uslova farmer stiče pravo na izdavanje sertifikata i označavanje proizvoda organskim logom.

Farmerima je za organsku proizvodnju neophodna stručna pomoć savjetodavnih službi a u nekim državama je obuka farmera neophodan preduslov za ostvarivanje prava na subvenciju-podsticaj.

Koja pravila u organskoj poljoprivredi se primjenjuju?

Crnogorski Zakon o organskoj poljoprivredi i pravilnici ( podzakonska akta).

Na teritoriji EU su na snazi nova Uredba Savjeta 834/2007 i Uredba komisije (EC) 889/2008 sa detaljnim pravilima o proizvodnji, označavanju i kontroli-nadzoru, uključujući i njenu prvu izmjenu i dopunu vezanu za proizvodnju organskih kvasaca – Regulativa sa izmnjenama i dopunama, koja definiše nova pravila proizvodnje organskih kvasaca.

Kontrola

Nadzor nad sprovođenjem zakona vrši poljoprivredna inspekcija. Zakon o organskoj poljoprivredi je u saglasnosti sa ostalim zakonima koji regulišu oblast poljoprivrede, proizvodnju hrane i njen promet itd.
Kontrolu proizvođača vrši nezavisno kontrolno tijelo (sertifikaciono tijelo) – ovlašćeno pravno lice. U Crnoj Gori Monteorganica obavlja funkciju kontrolnog tijela.
Kontrolno tijelo dobija dozvolu za rad od Ministarstva poljoprivrede a akreditaciju za rad sertifikacionog tijela izdaje Akreditaciono tijelo (NAT u Crnoj Gori).

Kontrola se vrši u čitavom procesu nastanka nekog proizvoda, pa njoj ne podliježu samo proizvođači već i mlinovi, klanice, sirare, mljekare, hladnjače itd.

Sankcije

Sankcije su propisane zakonskim odredbama a njihova težina zavisi od vrste prekršaja (nezakonito korišćenje loga, upotreba nedozvoljenih sredstava u proizvodnji itd.)

Označavanje, veoma je bitno pojasniti neke detalje potrošačima kao što su:

TERMINI I LOGO: ekološki, organski i biološki

predstavljaju sinonime i znače jedno te isto a potiču iz germanskog, romanskog i anglosaksonskog govornog područja. Na ovaj način je na teritoriji EU regulisana ravnopravnost svih u označavanju. Međutim obaveza svih je da koriste jedinstveni logo EU koji će od sredine 2010 imati novi dizajn.

dosadašnje označavanje (slika gore)

novi logo EU organske poljoprivrede (slika dolje)

Ukoliko se ova obilježja nalaze na proizvodima koji su predmet vašeg interesovanja u marketu, to je dokaz da potiču iz evropske unije. Deklaracija proizvoda sadržaće i kod inostranog kontrolnog tijela.

PRAVO NA KORIŠĆENJE LOGA:

imaju samo oni proizvođači koji su bili predmet kontrole i posjeduju validni serifikat izdat od strane kontrolnog tijela. Oznaka govori potrošaču da je proizvod sačinjen najmanje od 95% sastojaka nastalih iz organske poljoprivrede a ostalih do 5% mogu biti iz konvencionalne, ukoliko se nalaze na listi dozvoljnih – propisano pravilnikom.

SERTIFIKAT:

Potvrda da je proizvod organski i da je kontrolu izvršilo ovlašćeno pravno lice.

U CRNOJ GORI

Zakon propisuje da upotreba loga nije obavezna a zvanični logo organske poljoprivrede Crne Gore je:

.

Na domaćim proizvodima na deklaraciji možete pronaći i podatak: kontrolu i sertifikaciju izvršila monteorganica broj rješenja 060-313/07-0205-55 što je propisano pravilnikom o označavanju.
Proizvod osim navedenog nosi i markicu-oznaku na kojoj se nalazi serijski broj proizvoda.